Journal Article

Questions of Musical Meaning: An Ideology-Critical Approach / Problemi Glazbenog Značenja: Ideološko-Kritički Pristup

Viljoen, Martina

2004

Overview

Representing various disciplinary perspectives, recent models of musical meaning range from formalist, semiotic/structuralist and semi-otic/stylistic to 'New'-musicological/postmo-dern. While increasingly concerned with contextual dimensions of musical meaning, the latter approaches often result in one-sided readings propagating a specific (and obvious) socio-his-torical or cultural agenda. In the case of the semi-otic/structuralist and/or semiotic/stylistic paradigms, even extensively developed theories of musical meaning do not move significantly beyond the 'autonomous' text. While either isolating or overburdening the musical text, such approaches fail to address music adequately as a multi-faceted, complex ideological form that is grounded in diverse, yet intricately interwoven discursive contexts of implication relating to both the production and the reception of the text. This article introduces the foundations of an inclusive analytical model which evolves around a speculative but reasoned interpretative design for theorising the relationship between symbolic (semiotic) content and discursive socio-cultural contexts, without denying the relevance of other perspectives/contexts which form part of an 'archaeology of discourse'. /// Članak se bavi problemima glazbenog značenja iz ideološko-kritičke perspektive. Predstavljajući stajališta iz raznih disciplina, noviji modeli glazbenog značenia kruću se od formalističkog, semiotičko-strukturalističkog i semiotičko-stilističkog do »novomuzikoloŠkog«-postmodernog. BaveŠi se kontekstualnim dimenzijama glazbenog značenja, ovi posljednji pristupi često rezultiraju u jednostranim čitanjima, promičući specifične (i očite) društvenopovijesne ili kulturne programe. U slučajevima semiotičko-strukturalističkih ili semiotičko-stilističkih paradigmi ni široko razvijene teorije glazbenog značenja ne pomiču se značajnije izvan »autonomnog« teksta. Izolirajući ili preopterećujući glazbeni tekst, takvi pristupi promašuju u adekvatnom pristupu glazbi kao višestranoj složenoj ideološkoj formi koja se temelji na različitim, iako zamršeno isprepletenim diskurzivnim implicirajućim kontekstima, koji se odnose i na produkciju i na primalaštvo teksta. Argumenti za ovaj stav konstruiraju se uvodenjem temelja jednog inkluzivnog analitičkog modela, koji se razvija oko spekulativnog, ali i razložnog interpretativnog nacrta za teoriju odnosa između simboličkog (semiotičkog) sadržaja i diskurzivnih društvenokulturnih konteksta, a da ne poriče relevantnost drugih perspektiva ili konteksta što tvore dio jedne »arheologije diskursa«. Pritom se kritički preispituju noviji utjecajni modeli glazbenog značenja, uključujući modele Susan McClary, Rogera Scrutona kao i nijansiranije teorije Adama Krimsa i Nicholasa Cooka. Upućujući na to da svi ovi modeli značenja ilustriraju važne aspekte inkluzivnog okvira kojeg na kraju autorica skicira, oni se obrađuju na upitan način koji ne traži da se samo otkriju pretpostavke i primjene svakog od njih, nego da se te rasprave i prakse kritički dalje razviju. Uvodeći hipotetičko tlo za jedan integralni ideološko-kritički model, autorica predlaže analitički kontekst u kojem će biti djelatno početno filozofijsko (ontološko) načelo »jedinstvenosti-koherentnosti«, što implicira priznavanje postojanja različitih aspekata glazbenog teksta u njihovoj jedinstvenosti i u njihovoj međusobnoj koherentnosti. Ove aspekte karakteriziraju opća univerzalna strana (formalizam) i posebna individualna strana (naglašena u historicizmu ili antiracionalizmu). Analiza figurativnog značenja i kritika ideologije, dva kritička »oruda« posudena iz pristupa filozofa Johanna Visagiea ideološkoj kulturi, individualno se tiču svih dimenzija glazbenog značenja, ali su i izrađeni iz svih relevantnih »koherentnih« aspekata. Tako je istodobno, dok se mora uvijek držati na umu koherentnost izmedu »internih« i »eksternih« glazbenih aspekata, omogućena interpretacija u kojoj je priznata jedinstvenost glazbenog izražaja. Olakšavanje dubinsko-hermeneutičkog ispitivanja semiotičkih slojeva, što okružuju i infiltriraju se u sve različite (ideologizirane) pojmovne strukture koje konstituiraju simboličku izražajnost, omogućuje čitanje teksta i konteksta te istraživanje onoga što se može opisati jedino kao »mikro-modaliteti« glazbenog značenja.

• Publisher: Department for Music and Musicology of the Croatian Academy of Sciences and Arts, Croatian Musicological Society, Music Academy of the University of Zagreb
• Subject: Modeling / Music / Music analysis / Music criticism / Music semiology / Musical aesthetics / Musical expression / Musical forms / Musical hermeneutics / Original Scientific Papers/Izvorni Znanstveni Članci / Philosophy of music